NEWSLETTER
Uhvati ritam sa MH newsletterom!
banner

Seks je u glavi

Dosadašnja ispitivanja faktora koji utiču na seksualne performanse uglavnom su se fokusirala na fiziologiju tela, zanema­rujući ulogu mozga. ali izgleda da baš on igra ključnu ulogu u seksualnoj (dis)funkciji žena

1 Najčešći poremećaj
Više od 40 odsto žena uzra­sta između 18 i 59 godina imaju seksualnu disfu­nkciju, sa gubitkom interesovanja za seks (tzv. hipoaktivni seksualni nagon, skraćeno HSN), što je ujedno i najčešći poremećaj seksualnosti kod žena, kažu medicinski istraživači.


2Medicinski dokazi

Multidisciplinarni tim Medicinskog fakulteta Univerziteta Stanford je posvećen istraživanju ovog i sličnih problema i otkriveno je da postoje promene u aktivnosti određenih predela mozga kod žena sa HSN, u poređenju sa ženama koje ne pate od ovog poremećaja. Dve regije mozga u kojima je registrovana povećana aktivnost kod žena sa HSN već su ranije povezane sa određenim funkcijama, i to: središnja čeona vijuga sa povećanom pažnjom ka sopstvenom, ili tuđem mentalnom stanju, a desna donja čeona vijuga sa inhibicijom sopstvenog emocionalnog odgovora.

3 Emotivna reakcija
Naučnici pretpostavljaju da povećana pažnja prema sopstvenoj reakciji na erotske stimuluse igra određenu ulogu u seksualnoj disfunkciji. Povećana aktivnost entorinalnog korteksa zabeležena u kontrolnoj grupi je verovatno u vezi sa sposobnošću žena koje nemaju seksualnu disfunkciju, da se prepuste emocionalnim sećanjima na prethodne erotske doživljaje. Ali ono što sigurno pomaže je vizuelno lep veš u kom će se ona osećati poželjno.

4 Kočnica za želju
Postojanje ovih veza ne znači da su one nužno i uzročno-posledične. Studija možda pokazuje kako preterano obraćanje pažnje na stvari može izazvati kočenje seksual­ne želje, ali i kako nedostatak seksu­alne želje u situaciji nabijenoj erotikom izaziva povećanu samo­svest. Rezultati ove studije bacaju novo svetlo na žensku seksualnu funkciju, pogotovo na seksualnu želju. Sledeći korak je da ovu informaciju naučnici prevedu u klinički svet, naročito zbog mogućih kognitivnih i farmakotera­pijskih pristupa.

VAŠI KOMENTARI

FOTOGALERIJE
image
image
image
image
image
image
image
image
image
image
image
image
PreviousNext
ANKETA
Koliko često jedete napolju?